ea od koristi." I pitaju te koliko da udjeljuju. Reci: "Viak!" Eto, tako vam Allah objanjava propise da biste razmislili

220. i o ovome i o onome svijetu. I pitaju te o siroadi. Reci: "Bolje je imanja njihova unaprijediti!" A ako budete s njima zajedno ivjeli, pa oni su braa vaa, a Allah umije razlikovati pokvarenjaka od dobroinitelja. Da je Allah htio, mogao vam je propisati ono to vam je teko; On je, doista, silan i mudar.

221. Ne enite se mnogobokinjama dok ne postanu vjernice; uistinu je robinja - vjernica bolja od mnogobokinje, makar vam se i sviala. Ne udavajte vjernice za mnogoboce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob-vjernik bolji od mnogoboca, makar vam se i dopadao. Oni zovu u Dehennem, a Allah, voljom Svojom, nudi Dennet i oprost, i objanjava ljudima dokaze Svoje, da bi razmislili.

222. I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: "To je neprijatnost." Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. - Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste.

223. ene vae su njive vae, i vi njivama vaim prilazite kako hoete, a pripremite to i za due svoje. I bojte se Allaha i znajte da ete pred Njega stati. A ti obraduj prave vjernike!

224. I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom ivotu, na putu estitosti i u nastojanju da pomirite ljude. - A Allah sve uje i sve zna.

225. Allah vas nee kazniti ako se nenamjerno zakunete, ali e vas kazniti ako pod zakletvom neto namjerno uinite. - A Allah prata i blag je.

226. Onima koji se zakunu da se nee pribliavati enama svojim, rok je samo etiri mjeseca;* i ako se vrate enama - pa, Allah zaista prata i milostiv je;

227. a ako odlue da se rastave - pa, Allah doista sve uje i zna.

228. Rasputenice neka ekaju tri mjesena pranja;* i nije im doputeno kriti ono to je Allah stvorio u maternicama njihovim, ako u Allaha i u onaj svijet vjeruju. Muevi njihovi imaju pravo da ih, dok one ekaju, vrate ako ele dobro djelo uiniti.* One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu - samo, muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen. - A Allah je silan i mudar.

229. Putanje moe biti dvaput, pa ih ili velikoduno zadrati ili im na lijep nain razvod dati.* A vama nije doputeno uzimati bilo ta od onoga to ste im darovali, osim ako se njih dvoje plae da Allahove propise nee izvravati. A ako se bojite da njih dvoje Allahove propise nee izvravati, onda im nije grehota da se ona otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne naruavajte! A oni koji Allahove propise naruavaju, nepravedni su.

230. A ako je opet pusti,* onda mu se ne moe vratiti to se nee za drugoga mua udati. Pa ako je ovaj pusti, onda njima dvoma nije grijeh da se jedno drugome vrate, ako misle da e Allahove propise izvravati; to su Allahove odredbe, on ih objanjava ljudima koji ele znati.

231. Kada pustite ene, onda ih, prije nego to ispune njima propisano vrijeme za ekanje, ili na lijep nain zadrite ili ih velikoduno otpremite. I ne zadravajte ih da biste im uinili nasilje; a onaj ko tako postupi - ogrijeio se prema sebi. Ne igrajte se Allahovim propisima i neka vam je na umu blagodat koju vam Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam objavljuje, kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna - na umu imajte!

232. A kada pustite ene i one ispune njima propisano vrijeme za ekanje, ne smetajte im da se ponovo udaju za svoje mueve, kada se sloe da lijepo ive. Ovim se savjetuju oni meu vama koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet. To vam je bolje i ljepe. A Allah sve zna, a vi ne znate.

233. Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je duan prema svojoj mogunosti hraniti i odijevati. Niko neka se ne zaduuje iznad mogunosti svojih: majka ne smije trpiti tetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik je duan sve to.* A ako njih dvoje na lijep nain i sporazumno odlue dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaelite da djeci svojoj dojilje naete - pa, nije grijeh kada od srca ono to ste naumili dadete. Allaha se bojte i znajte da Allah dobro vidi ono to radite.

234. ene su dune ekati etiri mjeseca i deset dana poslije smrti svojih mueva. I kada one ispune njima propisano vrijeme za ekanje, vi niste odgovorni za ono to one, po zakonu, sa sobom urade - a Allah dobro zna ono to vi radite.

235. I nije vam grehota ako tim enama na znanje date da ete ih vi zaprositi ili ako to u duama svojim krijete. Allah zna da ete o njima misliti, ali im potajno nita ne obeavajte, samo poteno govorite. I ne odluujte se na brak prije nego to propisano vrijeme za ekanje ne istee; i imajte na umu da Allah zna ta je u duama vaim, pa ga se priuvajte, i znajte da On prata i da je blag.

236. Nije va grijeh ako ene pustite prije nego to u odnos s njima stupite, ili prije nego to im vjenani dar odredite. I velikoduno ih darujte darom, zakonom propisanim: imuan prema svome stanju, a siromah prema svome; to je dunost za one koji ele dobro djelo uiniti.

237. A ako ih pustite prije nego to ste u odnos sa njima stupili, a ve ste im vjenani dar odredili, one e zadrati polovinu od onoga to ste odredili, osim ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne onaj koji odluuje o sklapanju braka; a ako se odreknete, to je blie estitosti. I ne zaboravite da jedni prema drugima velikoduni budete, ta Allah zaista vidi ta radite.

238. Redovno molitvu obavljajte, naroito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.

239. Ako se budete neega bojali, onda hodei ili jaui. A kada budete sigurni, spominjite Allaha onako kako vas je On nauio onome to niste znali.

240. Oni meu vama kojima se primie smrt, a koji ostavljaju iza sebe ene - trebaju im oporukom unaprijed za godinu dana odrediti izdravanje i da se one ne udaljuju iz kue. A ako je same napuste, vi niste odgovorni za ono to one sa sobom, po zakonu, urade; - a Allah je silan i mudar.

241. Rasputenicama pripada pristojna otpremnina, dunost je da im to daju oni koji se Allaha boje!

242. Allah vam tako objanjava propise svoje da biste razmislili.

243. Zar nisi uo o onima koji su iz straha od smrti iz zemlje svoje pobjegli - a bijae ih na hiljade. Allah im je rekao: "Pomrite!" - a poslije ih je oivio. Allah je, zaista, dobar prema ljudima, ali veina ljudi ne zahvaljuje.

244. I borite se na Allahovom putu i znajte da Allah sve uje i sve zna.

245. Ko je taj koji e Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati? - A Allah uskrauje i obilno daje, i Njemu ete se povratiti.

246. Zar nisi uo da su prvaci sinova Israilovih poslije Musaa svom vjerovjesniku rekli: "Postavi nam vladara da bismo se na Allahovu putu borili!" - "Moda se vi neete boriti, ako vam borba bude propisana?" - ree on. - "Zato da se ne borimo na Allahovom putu" - rekoe - "mi koji smo iz zemlje nae prognani i od sinova naih odvojeni?" A kada im borba bi propisana, oni, osim malo njih, zatajie. A Allah dobro zna one koji su sami prema sebi nepravedni.

247. "Allah vam je odredio Taluta za vladara" - ree im vjerovjesnik njihov. - "Odakle da nam jo on bude vladar kada smo mi prei od njega da vladamo? Njemu ni veliko bogatstvo nije dato" - rekoe oni. - "Allah je njega da vlada vama izabrao" - ree on - "i velikim znanjem i snagom tjelesnom ga obdario, a Allah daje vlast kome On hoe. Allah je neizmjerno dobar i On zna sve."

248. "Znak njegove vlasti" - ree im vjerovjesnik njihov - "bie koveg koji e vam stii i koji e meleki nositi, u kome e biti smirenje za vas od Gospodara vaeg i ostatak onoga to su Musa i Harun ostavili.* To vam je, zaista, dokaz, ako ste vjernici!"

249. I kad Talut vojsku izvede ree: "Allah e vas staviti na iskuenje kraj jedne rijeke; onaj ko se napije iz nje - nije moj, a onaj ko se ne napije, jedino ako akom zahvati, moj je." I oni se, osim malo njih, napie iz nje. I kada je preoe, on i oni koji su s njim vjerovali - povikae: "Mi danas ne moemo izii na kraj sa Dalutom i vojskom njegovom!" Ali oni koji su tv